Ukrajina i Rusija blizu dogovora

Turska je saopštila da su Rusija i Ukrajina postigle napredak u pregovorima o okončanju rata i da su dvije strane "blizu dogovora".

Ruske trupe su izvršile invaziju na Ukrajinu 24. februara, a predsjednik Vladimir Putin nazvao je operaciju svoje zemlje "specijalnom operacijom" s ciljem demilitarizacije Ukrajine i iskorjenjivanja onoga što on smatra opasnim nacionalistima. Ukrajina i Zapad tvrde da je Putin odlučio voditi agresivni rat.

Drugog aprila po lokalnom vremenu, Arahamia, šef ukrajinske delegacije na rusko-ukrajinskim pregovorima, izjavio je u intervjuu za medije da su Ukrajina i Rusija blizu postizanja sporazuma, ali da i dalje postoje razlike po pitanju Krima.

Pregovori se odvijaju online svaki dan, a radna grupa pravnika i diplomata sastavlja konačni dokument, rekao je Allahamia. Rusija je usmeno prihvatila uslove, osim pitanja Krima, za nacrt koji je Ukrajina predstavila u Istanbulu. Ukrajina čeka pismenu potvrdu Rusije.

Prema riječima Alahamie, ruska strana smatra da je nacrt dokumenta dovoljno kompletan, a radna grupa priprema teme za mogući sastanak dva predsjednika. Alahamia smatra da će se sastanak ukrajinskog i ruskog predsjednika vrlo vjerovatno održati u Istanbulu, u Turskoj.

Trenutno, Rusija nije potvrdila ovu tvrdnju.

Šef ukrajinske delegacije na pregovorima između Rusije i Ukrajine: Neću potpisati nijedan dokument koji Rusiji daje pravo veta

Drugog aprila po lokalnom vremenu, Alahamia, šef ukrajinske delegacije na rusko-ukrajinskim pregovorima, izjavio je u intervjuu za medije da ako bilo koji dokument predviđa da Rusija ima pravo veta, onda Ukrajina neće potpisati taj dokument.

Allahamia je rekao da pravo veta Rusije znači da Ukrajina neće imati sigurnosne garancije, pa se Ukrajina zalaže za potpisivanje mirovnog sporazuma s Rusijom, ali sigurnosne garancije daju druge zemlje i Rusija ne može zaustaviti ovaj proces. Allahamia vjeruje da će Ukrajina dozvoliti Rusiji da prihvati ovaj stav, u suprotnom će biti nemoguće potpisati bilo kakve dokumente.

Allahamia je otkrila da su tri članice NATO-a, Turska, Njemačka i Italija, spremne postati garanti sigurnosti u skladu s vizijom Ukrajine.

Allahamia je naglasio da će, kada se garantuje sigurnost Ukrajine, biti održan referendum o tome da li će se revidirati odredbe ukrajinskog ustava o neutralnosti nesvrstanih zemalja; ako referendum podrži nastavak članstva Ukrajine u NATO-u, onda će Ukrajina održati nove pregovore s Rusijom.

Drugog aprila, po lokalnom vremenu, sekretar za štampu ruskog predsjednika Peskov je u intervjuu za bjeloruski Prvi kanal izjavio da se Rusija nada nastavku pregovora s Ukrajinom u Bjelorusiji, ali da se Ukrajina tome protivi.

Peskov je rekao da pregovori između Rusije i Ukrajine nisu laki, ali je važno da se pregovori mogu nastaviti i da se vojna akcija može okončati pregovorima. Nije važno gdje je mjesto održavanja pregovora.

Peskov smatra da su dvostruki standardi Zapada postojali i nastavit će se u budućnosti, te da se Rusija i Bjelorusija moraju nositi s njima, te da su potrebni strpljenje i upornost.

Peskov je obećao da će, kada Bjelorusija bude napadnuta, to biti smatrano napadom na Rusiju i da Rusija neće oklijevati da joj pruži vojnu pomoć.